Napomena: Za prijevod je korišten program ChatGPT
Islamska zajednica u Hrvatskoj – Medžlis Islamske zajednice Split
Hutba glavnog imama, Vahid ef. Hadžića
„Istina o Isau a.s. i hazreti Merjemi“
Split, 26.12.2025.
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Vladaru Sudnjeg dana. Svjedočimo da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočimo da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, najodabraniji među ljudima i milost svjetovima. Neka su salavati i selami na njega, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve koji ga slijede u dobru.
Poštovana braćo i sestre!
Živeći u gradu Splitu, u društvu i državi u kojem smo manjina, ali sastavni i neodvojivi dio, pozvani smo da svoju vjeru svjedočimo dostojanstveno, smireno i autentično. U danima kada naši susjedi, prijatelji i sugrađani kršćani obilježavaju blagdan rođenja Isusa, sina Marijinog, islam nas poziva da se podsjetimo istine o Isau, a.s., i njegovoj plemenitoj majci hazreti Merjemi, onako kako nam je to Uzvišeni Allah objavio u Svojoj Knjizi. Islam o Isau, a.s., i njegovoj časnoj majci govori jasno, s poštovanjem i iznoseći suštinske činjenice i istine o njima.
U današnjoj hutbi ćemo na osnovu ajeta i hadisa ponoviti što islam kaže vezano za mudžizu h. Merjeminog začeća i razloga dolaska Isaa, a.s., na ovaj svijet.
Prije svega ostalog, treba naglasiti da h. Merjema zauzima posebno mjesto u Kur’anu. Ona je jedina žena spomenuta po imenu, a Uzvišeni Allah o njoj kaže: „I kada meleki rekoše: "O Merjema, tebe je Allah odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio.“ (Ali Imran, 42)
Ovaj ajet jasno potvrđuje da je h. Merjema od Allaha odabrana, uzor vjere, čednosti i strpljenja, žena čija čast nije određena ljudskim sudovima, već Božijim izborom. Govoriti o h. Merjemi u islamu znači govoriti o uzoru istinskog imana i primjeru potpune predanosti Uzvišenom Allahu.
Rođenje Isaa, a.s., jedno je od velikih čuda Allahove moći. Kur’an na sljedeći način govori kako je h. Merjema reagirala nakon što je od meleka, po Allahovoj odredbi, primila vijest da će roditi dijete: „Ona reče: "Gospodaru moj, kako ću imati dijete kada me nijedan muškarac nije dodirnuo?" – "Eto tako" – reče – "Allah stvara što On hoće. Kada nešto odluči, On samo za to kaže: 'Budi!' – i ono bude.’“ (Ali Imran, 47) Dakle, Uzvišeni Allah u ovom ajetu jasno i nedvojbeno potvrđuje njezinu čednost i nadnaravnost – mudžizu začeća h. Merjeme. Uzvišeni Allah obznanjuje u Kur'anu što oni trebaju biti za ljude:
„I učinili smo sina Merjemina i majku njegovu znakom.“ (El-Mu’minun, 50) Oni su dakle znak svim ljudima, bez obzira na vjeru i pripadnost, da je Allahova moć iznad ljudskih zakona i da je istinska veličina u pokornosti i poniznosti Stvoritelju svjetova.
Isaa, a.s., u Kur’anu jasno govori o sebi i svojoj ulozi: „On reče: ‘Ja sam Allahov rob; On mi je Knjigu dao i vjerovjesnikom me učinio.’“ (Merjem, 30)
Ovim riječima Kur’an uspostavlja ravnotežu između časti i istine, između poštovanja i jasnog vjerovanja. Isaa, a.s., jeste jedan od najvećih poslanika, ali bio je i zauvijek će biti Allahovo stvorenje i ponizni rob.
Braćo i sestre, navest ću jedan ajet koji je svakome tko promišlja dovoljan da zauzme istinski stav o tome tko su bili Isaa, a.s. i h. Merjema: „Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik – i prije njega su dolazili i odlazili poslanici – a majka njegova je uvijek istinu govorila; i oboje su hranu jeli… .“ (El-Maide, 75) Posebno ukazujem na dio ajeta – „oboje su hranu jeli“ – koji ima veoma snažnu poruku jer je konzumiranje hrane ljudska potreba i znak ovisnosti o stvorenome svijetu, pa Kur’an time jasno potvrđuje njihovu ljudsku prirodu, a ne božansku.
Na kraju današnje hutbe poslušajmo par hadisa posljednjeg Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: „Ja sam od svih ljudi najbliži Isau, sinu Merjeminom." Prisutni su upitali: "Kako, Allahov Poslaniče?", a on je odgovorio: "Vjerovjesnici su braća različitih majki, ali njihova je vjera jedna. A između mene i njega nema vjerovjesnika. (Buharija)
Također je Muhammed, s.a.v.s., rekao: „Nemojte me pretjerano uzdizati kao što su kršćani uzdigli sina Merjemina. Ja sam samo Allahov rob, pa recite: 'Allahov rob i Njegov poslanik.'“ (Buharija)
Poštovana braćo i sestre, živeći u ovom gradu, naša je odgovornost da ove istine ne nosimo samo u srcima, nego i u ponašanju. Kao manjina, mi trebamo biti prepoznatljivi po moralu, lijepoj riječi, radu i poštenju. Naša vjera nas ne uči zatvorenosti, nego mudrom i vjerodostojnom svjedočenju istine. Zbog toga, poštivanje Isaa, a.s., i hazreti Merjeme nije ustupak drugima, već potvrda naše vlastite vjere.
Neka nam ovi dani budu prilika da pokažemo kako islam gradi mostove razumijevanja, bez odricanja od istine. Molimo Uzvišenog Allaha da nas učini dostojnim predstavnicima vjere, da naša riječ bude blaga, a naš stav čvrst, da budemo ljudi mira u gradu i državi u kojoj živimo.
Allahu naš, učvrsti nas u imanu, podari nam mudrost i strpljenje, ispuni naša srca dobrotom, podari nam mir i učini nas od onih koji svjedoče istinu lijepom riječju i dobrim djelom.
Posebno Te molimo da pomogneš našoj braći i sestrama izloženoj teroru u Gazi, cijeloj Palestini i na svakom drugom mjestu, podari im mir i sigurnost, kao i svim ostalim ugnjetavanim i obespravljenim ljudima.
Na kraju, molimo Te da uputiš našu djecu i potomke, da ih se ne zastidimo i da se oni nas pred Tobom ne zastide, da nam svima na Sudnjem danu podariš Svoju Milost i Oprost i uvedeš u vječni Džennet! Amin!
24.12.2025. Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Split, Vahid ef. Hadžić uputio je prigodnu blagdansku čestitku mons. Zdenku Križiću, splitsko-makarskom nadbiskupu i metropolitu. Sadržaj čestitke možete pogledati u nastavku.
24.12.2025. Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Split, Vahid ef. Hadžić uputio je prigodnu blagdansku čestitkužupanu Splitsko-dalmatinske županije, Blaženku Bobanu. Sadržaj čestitke možete pogledati u nastavku.
24.12.2025. Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Split, Vahid ef. Hadžić uputio je prigodnu blagdansku čestitku gradonačelniku Splita, Tomislavu Šuti. Sadržaj čestitke možete pogledati u nastavku.
Napomena: Za prijevod je korišten program ChatGPT
Islamska zajednica u Hrvatskoj – Medžlis Islamske zajednice Split
Hutba glavnog imama, Vahid ef. Hadžića
„Vjerovanje u meleke – temelj ispravnog imana“
Split, 19.12.2025.
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Vladaru Sudnjeg dana. Svjedočimo da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočimo da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, najodabraniji među ljudima i milost svjetovima. Neka su salavati i selami na njega, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve koji ga slijede u dobru.
Poštovana braćo i sestre! U današnjoj hutbi započet ćemo govor o stvorenjima koja su bez ikakve sumnje danas tu s nama, koja su za čovjeka veoma bitna, a posebno za vjernike. Govorit ćemo o stvorenjima gajba – melekima.
O njima nam govori časni Kur’an i brojni hadisi Allahova Poslanika, s.a.v.s. Vjerovanje u meleke drugi je temelj od šest temelja imana i vjerovanje čovjeka ne može biti ispravno bez vjerovanja u njihovo postojanje, njihova svojstva i njihove uloge, onako kako su opisani u Kur’anu i sunnetu. Uzvišeni Allah kaže: „Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici – svaki vjeruje u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove i u poslanike Njegove.“ (El-Bekara, 285)
Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan što je iman, odgovorio je: „Da vjeruješ u Allaha, u Njegove meleke, u Njegove knjige, u Njegove poslanike, u Sudnji dan i da vjeruješ da sve što se dešava, bilo dobro ili loše, biva određenjem Uzvišenog Allaha.“ (Buharija i Muslim)
Postojanje meleka potvrđeno je jasnim i nepobitnim dokazima Kur’ana i sunneta. Zbog toga je poricanje meleka čin kufra – nevjerstva, jer Uzvišeni Allah kaže: „Onaj tko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj svijet – daleko je zalutao.“ (En-Nisa, 136)
Meleki su svijet različit od svijeta ljudi. Oni su plemenita stvorenja, potpuno čista, časna i bogobojazna. Istinski obožavaju Allaha, savršeno izvršavaju Njegove naredbe, nikada Mu se ne suprotstavljaju i ne griješe. Stvoreni su prije ljudi od nura – svjetla, kako je zabilježeno u vjerodostojnom hadisu (Muslim). Darovan im je lijep izgled, ogromne mogućnosti i nepojmljive brzine kretanja, sposobnost komunikacije, razmišljanja i razumijevanja. Ne jedu, ne piju, ne spavaju, ne umaraju se niti im dosadi ibadet. Nemaju spol, ne žene se, ne razmnožavaju i nemaju strasti.
Borave na nebesima, a po Allahovoj naredbi spuštaju se na Zemlju kako bi izvršili povjerena zaduženja. Ljudi ih ne mogu vidjeti svojim čulima, ali se, Allahovom dozvolom, mogu pokazati u ljudskom liku. U Kur’anu i sunnetu navode se primjeri u kojima su meleki viđeni u ljudskom obliku, dok je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon događaja Prve objave vidio meleka Džibrila, a.s., u njegovom izvornom liku.
Meleki imaju krila, čiji se broj razlikuje: neki imaju dva, neki tri, neki četiri, a neki i mnogo više od toga. Vjerodostojno se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio Džibrila sa šest stotina krila (Buharija i Muslim). O veličini meleka nosilaca Arša rekao je: „Dopušteno mi je da govorim o jednom od meleka Uzvišenog Allaha koji nose Njegov Prijestol: razmak između resice njegovog uha i ramena iznosi sedam stotina godina.“ (Ebu Davud)
Meleki su izuzetno brojni, a njihov točan broj zna samo Uzvišeni Allah. Na njihovu brojnost ukazuju riječi Allahova Poslanika, s.a.v.s.: „Nebesa su zaškripala, a kako i ne bi kada na njima nema mjesta veličine četiri prsta a da na njemu melek ne čini sedždu.“ (Ahmed) Isto potvrđuje i kur’anski ajet: „A vojske Gospodara tvoga samo On zna.“ (El-Muddessir, 31)
Neki meleki spomenuti su po imenu. Najpoznatiji među njima su Džibril, Mikail i Israfil. Džibril je zadužen za Objavu, Mikail za vremenske pojave na Zemlji, a Israfil za puhanje u sur, čijim će zvukom započeti Kijametski dan, a zatim proživljenje i Dan suda. U Kur’anu se po imenu spominje i Malik, čuvar Džehennema, dok se u hadisima spominju Munkir i Nekir, ispitivači u kaburu, te Ridvan, čuvar Dženneta.
Melek kojeg nazivamo Azrail u Kur’anu se spominje samo kao melek smrti.
Meleki se često spominju i po svojim zaduženjima: meleki čuvari Džehennema, meleki Dženneta, nosioci Arša, meleki smrti, meleki čuvari ljudi te plemeniti pisari koji bilježe ljudska djela.
Jedan od Allahovih zakona jeste da sve na ovome svijetu ima svoje uzroke, a meleki su zaduženi da sprovode Allahovu odredbu i upravljaju zakonitostima svemira, kako Uzvišeni kaže: „pa naređenja izvršavaju žurno i sređuju ono što nije sređeno.“ (En-Naziat, 4–5)
Zbog toga briga meleka o svemiru predstavlja i brigu o čovjeku, kako bi on mogao izvršiti svrhu svoga postojanja na Zemlji.
Ako Bog da, naredne džume nastavit ćemo govor o plemenitim Allahovim melekima.
Svemogući Allahu, učini nas od onih koji iskreno vjeruju u Tebe, u Tvoje meleke, u Tvoje knjige i poslanike. Učvrsti naša srca u imanu, ispuni ih svjetlom pokornosti i udalji nas od sumnje i nemara. Podari nam svijest o Tvojoj blizini i o plemenitim melekima koji po Tvom naređenju bdiju nad nama. Učini nas zahvalnim na blagodatima koje nam daješ i pomozi nam da život na ovom svijetu živimo u skladu s Tvojom voljom.
Posebno Te molimo da pomogneš našoj braći i sestrama i dalje izloženima teroru u Gazi, cijeloj Palestini i na svakom drugom mjestu, podari im mir i sigurnost, kao i svim ostalim ugnjetavanim i obespravljenim ljudima.
Na kraju, molimo Te da uputiš našu djecu i potomke, da ih se ne zastidimo i da se oni nas pred Tobom ne zastide, da nam svima na Sudnjem danu podariš Milost i Oprost i uvedeš u vječni Džennet! Amin!
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Vladaru Sudnjeg dana. Svjedočimo da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočimo da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, najodabraniji među ljudima i milost svjetovima. Neka su salavati i selami na njega, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve koji ga slijede u dobru.
Poštovana braćo i sestre!
Svjedočimo vremenu u kojem se pred našim očima veoma brzo razvija tehnologija koja je sve prisutnija i koja donosi čovječanstvu do sada nepojmljive potencijale, ali i prijetnje. Riječ je o umjetnoj inteligenciji. Kao što sam rekao, ona je u isto vrijeme izuzetna prilika, ali i velika — čak bih se usudio reći — možda i najveća opasnost u povijesti čovječanstva.
Vjernik musliman ne bježi od novih otkrića i tehnologija, nego ih promatra kroz svjetlo Kur’ana i sunneta i koristi na najbolji način, svjestan da će ga Uzvišeni Allah pitati kako je koristio sposobnosti i znanje koje su mu data. Uzvišeni Allah kaže: „I ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum – za sve to će se, doista, odgovarati.“ (El-Isra’, 36) Ovaj ajet nas podsjeća da svaki napredak, pa tako i tehnološki, traži svjesnost, preispitivanje i odgovornost.
Bez ikakve sumnje je da umjetna inteligencija može biti moćno sredstvo dobra. Može pomoći u širenju znanja i poboljšanju mnogih aspekata čovjekovog života. Može služiti medicini, nauci, obrazovanju i mnogim drugim poljima, a vjernik je pozvan koristiti sve što doprinosi dobrobiti ljudi.
Ako drugi koriste nove tehnologije, a muslimani ih zanemare iz straha ili neznanja, propuštaju priliku da napreduju i počinju sve više zaostajati za ostalima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas je poučio: „Allah voli kada neko od vas nešto radi da to uradi na najbolji način.“ (Taberani)
Ako vjernik koristi umjetnu inteligenciju, dužan je koristiti je odgovorno, svjesno i moralno. Ne smije varati na ispitima, zloupotrebljavati znanje, širiti laži ili koristiti tehnologiju za štetu drugima. Svaka upotreba mora biti u skladu s moralnim okvirom islama.
Braćo i sestre, na početku smo naglasili da postoje i velike opasnosti koje umjetna inteligencija donosi. Navest ću samo neke od njih koje se tiču muslimana — posebna bi tema bila prijetnja koju predstavlja za cijelo čovječanstvo.
Prva opasnost je gubitak ljudskosti i autentičnosti. Umjetna inteligencija može govoriti poput čovjeka, ali nema dušu, nema moralnu savjest, nema odnos prema Stvoritelju. Ako se čovjek previše osloni na nju, može izgubiti osjećaj za trud, napredak, promišljanje i dobročinstvo. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Tražite znanje, ali budite blagi i ponizni, jer se znanje ne daruje oholoj osobi.“ (Bejheki) Ako čovjek pomisli da mu tehnologija daje moć nad drugima, njegov ego i pohlepa rastu, a poniznost i suosjećanje nestaju.
Druga opasnost jest širenje dezinformacija i manipulacije. Umjetna inteligencija može praviti sadržaje koji izgledaju istinito, a potpuno su lažni. Može širiti smutnju, poticati mržnju, narušavati ugled i čast ljudi. Uzvišeni Allah upozorava: „O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite…“ (El-Hudžurat, 6).
U digitalnom dobu ovaj ajet dobiva novu težinu: provjeravanje je moralna obaveza, a nekontrolirano dijeljenje sadržaja može biti grijeh. Nitko ne može tvrditi da je umjetna inteligencija potpuno poštena, jer ona često govori ono što sugovornik želi čuti ili čak zna plasirati potpunu laž kao nepobitnu istinu i toga trebamo biti veoma svjesni.
Treća opasnost je zanemarivanje ibadeta i odnosa s Allahom. Tehnologija troši vrijeme, pažnju i srce. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas upozorava: „Dvije blagodati ljudi često zanemaruju: zdravlje i slobodno vrijeme.“ (Buharija) Musliman je dužan voditi računa o vremenu koje mu je na raspolaganju, jer je to kapital koji se ne vraća.
Četvrta opasnost je mogućnost da čovjek izgubi osjećaj granice između ljudskog i stvorenog. Kao što smo već kazali, umjetna inteligencija može pisati, govoriti, praviti slike i veoma realistične video klipove, ali nikada ne može biti poput Božjeg stvaranja. Trebamo se veoma čuvati pretjerivanja i idoliziranja tehnologije.
Braćo i sestre, na kraju današnje hutbe zaključimo: umjetna inteligencija može biti veoma korisna ako je koristimo kao sredstvo, a ne kao gospodara. Može biti opasnost ako je prihvatimo bez razmišljanja i nju uzmemo da nam bude upućivač umjesto Kur’ana i sunneta. Naš zadatak je da kao vjernici budemo odgovorni i svjesni da je čovjekovo dostojanstvo koje mu je Uzvišeni Allah dao veće od svake umjetne inteligencije, bez obzira koliko ona u nekim stvarima postala superiornija od nas. Sva tehnologija je stvorena voljom i dopuštenjem Uzvišenog Allaha i podložna je Njegovoj moći. A čovjek je, kao nositelj emaneta, pozvan da bude mudar, pravedan i milostiv.
Molimo Allaha da nam podari mudrost da koristimo nove tehnologije za dobro nas i čovječanstva, da nas sačuva od smutnji ovog i budućeg vremena, da nas učini ljudima koji traže istinu, čuvaju moral i ostaju ponizni pred svojim Gospodarom.
Posebno Ga molimo da pomogne našoj braći i sestrama i dalje izloženoj teroru u Gazi, cijeloj Palestini i na svakom drugom mjestu, da im podari mir i sigurnost, kao i svim ostalim ugnjetavanim i obespravljenim ljudima.
Molimo Ga da uputi našu djecu i potomke, da ih se ne zastidimo i da se oni nas pred Njim ne zastide, da nam svima na Sudnjem danu podari Milost i Oprost i uvede nas u vječni Džennet! Amin!
Vahid ef. Hadžić
Hrvatska radiotelevizija je u okviru emisije Zajedno u duhu (6.12.2025.), emitirala prilog o glavom imamu Medžlisa Islamske zajednice Split, Vahid ef. Hadžiću i njegovoj supruzi muallimi (vjeroučiteljici), Suadi Hadžić.
Islamska zajednica u Hrvatskoj – Medžlis Islamske zajednice Split
Hutba glavnog imama, Vahid ef. Hadžića
„Najbolji dan“
Split, 5.12.2025.
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Vladaru Sudnjeg dana. Svjedočimo da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočimo da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, najodabraniji među ljudima i milost svjetovima. Neka su salavati i selami na njega, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve koji ga slijede u dobru.
Poštovana braćo i sestre!
Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: „O vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju ostavite i pođite molitvu obaviti; to vam je bolje, neka znate!“ (El-Džumua, 9)
Stvoritelj svega je odabrao petak između svih dana i počastio ga posebnošću kakvu nema niti jedan drugi dan. Spomenuo ga je i po njemu nazvao suru u Kur’anu i učinio ga najplemenitijim i najvrjednijim danom u sedmici. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Najbolji dan u kojem je izašlo sunce je petak.“ (Buharija i Muslim)
To je dan pripremanja i uljepšavanja, dan kada je sunnet okupati se, namirisati i pripremiti za susret sa džematom i džamijom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., posebno muslimane potiče na što raniji dolazak na džumu, i da vrijednost nagrade se smanjuje sve do trenutka kada imam izađe na minber, tada meleki zatvaraju svoje knjige i slušaju hutbu. (Ebu Hurejre)
U ovom danu desio se veliki kozmički događaj: Allah, dž.š., u petak je upotpunio stvaranje nebesa i Zemlje. U petak je, kako prenosi Allahov Poslanik, s.a.v.s., stvoren Adem, u petak je uveden u Džennet i u petak je iz njega izveden. (Muslim) Petak je, dakle, dan stvaranja, dan početka ljudskog života i dan iskušenja koje nas sve podsjeća na prolaznost dunjaluka.
Braćo i sestre! Petak je dan u kojem se brišu grijesi jer Allah, dž.š., u njemu otvara vrata Svoje milosti. U njemu postoji i jedan izuzetan trenutak u kojem se dova ne odbija. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „U petku ima jedan čas koji niti jedan musliman neće potrefiti, i u njemu zamoliti Allaha za dobro, a da mu On to neće dati.“ (Buharija i Muslim)
Zato je petak dan dova, dan vraćanja Allahu, dan u kojem vjernik obnavlja svoju vezu sa svojim Gospodarom.
Blagodat petka ne završava sa dunjalukom - ona se proteže sve do Dženneta. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu opisuje da u Džennetu postoji posebno mjesto gdje će se džennetlije okupljati svakog petka, kao što su se okupljali na dunjaluku. Tada će zapuhati blagi vjetar koji će im još više povećavati ljepotu, pa će se vraćati svojim porodicama još ljepši i otmjeniji. (Muslim)
Nakon klanjanja džume, vjernik se vraća svojim obavezama, ali ibadet petkom tu ne prestaje. Uzvišeni Allah kaže: „A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite, i Allaha mnogo spominjite.“ (El-Džumua, 10)
Petak je dakle i dan zikra, dan dobročinstva, dan u kojem se posebno paze jezik, ponašanje i međuljudski odnosi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže da onaj tko se okupa, namiriše, ode u džamiju bez ometanja drugih, klanja i sluša hutbu – bit će mu oprošteni mali grijesi između dvije džume, pa čak i još tri dana više. (Muslim)
Braćo i sestre, petak nije običan dan. Brzina života, stalne obaveze i pritisci učinili su da mnogi od nas petak doživljavaju kao prolazni dan, dan koji se ne razlikuje mnogo od drugih. Rutina i površnost oduzimaju mu posebnu vrijednost. A džuma-namaz, koji bi trebao biti duhovni predah i svjetlo u sedmici, nekada se doživljava kao obaveza koju treba „odraditi“. Koliko je opravdana žurba da što prije izađemo iz džamije? Kakva to veća blagodat čeka čovjeka iza džamijskih vrata, pored Allaha koji daruje smirenje i oprost? Da li se neki zapitaju zašto gotovo uvijek kasne i prvi požure da odu?
Onaj tko se nemarno odnosi prema blagodati petka, propušta veliko dobro. A onaj tko iz nemara ostavi džumu, upozorava Allahov Poslanik, s.a.v.s., Allah će zapečatiti njegovo srce i bit će od nemarnih. (Muslim)
Braćo i sestre, snaga svakog džemata je u njegovoj omladini i djeci. Današnja djeca sutra će, ako Bog da, stajati na našim mjestima. Ako ih mi ne dovedemo u mesdžid, dunjaluk će ih odvesti daleko od njega. Zato roditelji imaju najveću odgovornost: da djecu nauče da je džuma radost, da je mesdžid/džamija njihov dom, da je petak dan susreta s Uzvišenim Allahom. Dijete koje raste uz džamiju, raste uz dobročinstvo i vjeru. Zato, draga braćo, povedite svoju djecu petkom sa sobom. Majke i nane, bodrite svoje muške članove obitelji da idu na džumu, ohrabrite mlade i djecu, pokažite im ljepotu džemata. Džamije koje imaju mladost - imaju budućnost.
Milostivi Allahu, učini da se radujemo petku, primi naše dove i podari nam da budemo stanovnici Tvog Dženneta i oni koji će u njemu Tebe svakog petka vidjeti.
Posebno Te molimo da pomogneš našoj braći i sestrama i dalje izloženoj teroru u Gazi, cijeloj Palestini i na svakom drugom mjestu, podariš im mir i sigurnost, kao i svim ostalim ugnjetavanim i obespravljenim ljudima.
Molimo Te da uputiš našu djecu i potomke, da ih se ne zastidimo i da se oni nas pred Tobom ne zastide, da nam svima podariš Milost i Oprost na Sudnjem danu i uvedeš u vječni Džennet! Amin!
Napomena: Za prijevod je korišten program ChatGPT
Islamska zajednica u Hrvatskoj – Medžlis Islamske zajednice Split
Hutba glavnog imama, Vahid ef. Hadžića
„El-Ma'un“
Split, 28.11.2025.
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Vladaru Sudnjeg dana. Svjedočimo da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočimo da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, najodabraniji među ljudima i milost svjetovima. Neka su salavati i selami na njega, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve koji ga slijede u dobru.
Poštovana braćo i sestre!
Uzvišeni Allah u suri El-Ma'un kaže: “Znaš li ti onoga koji onaj svijet poriče? Pa to je onaj koji grubo odbija siroče i koji ne podstiče da se nahrani siromah. A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju, koji se samo pretvaraju i nikome ništa ne udjeljuju!” (El-Ma'un)
U ovoj kratkoj, ali izuzetno snažnoj suri, Allah, dž.š., opisuje osobine onih koji poriču Objavu i svrstavaju se u red njezinih protivnika. To su ljudi lišeni moralne osjetljivosti, daleko od dobročinstva i iskrene brige za druge. Oni se Objavi suprotstavljaju ne zato što je u sukobu s razumom i pravdom, nego zato što se suprotstavlja njihovim strastima, interesima i sebičnim željama.
Iako dijele isti unutrašnji nemar, Allah ih u ovoj suri razdvaja u dvije skupine. U prvu spadaju oni koji su po prirodi zatvoreni, tvrda srca, neskloni davanju i milosrđu. Oni odbijaju pomagati potrebnima, ne poznaju ljepotu dobročinstva, a prema slabima, posebno siročadi, postupaju grubo umjesto milostivo.
Drugu skupinu čine oni koji se izvana predstavljaju kao vjernici. Obavljaju namaz, najvidljiviji znak pripadnosti islamu, ali ga obavljaju bez uvjerenja i bez razumijevanja njegove suštine. Njihova pobožnost iscrpljuje se u formi, a ne u suštini; u pretvaranju, a ne u pokornosti. Namaz im postaje sredstvo da ih drugi vidi kao pobožne, a ne put ka Gospodaru. Ipak, ono što najjasnije otkriva njihovu unutarnju prazninu jest odbijanje dobročinstva prema drugima.
Iako ovi ajeti govore o posebnom obliku ponašanja, njihove pouke su mnogo šire. One otkrivaju suštinske ciljeve vjere i mudrost zbog koje je Allah među ljudima uspostavio razlike u mogućnostima, imetku i sposobnostima.
Možemo reći da je Uzvišeni Allah odredio da među ljudima postoje razlike u stjecanju opskrbe, kako bi uvijek postojala potreba jednih za drugima. Na taj način oživljavaju se plemenita svojstva koja je Allah usadio u ljudsku prirodu. Davanje bogatog siromašnima uklanja zavist iz njihovih srca, a dobročinitelja ispunjava zadovoljstvom jer nadvladava škrtost i strah od siromaštva. Na taj način on zahvaljuje Onome Koji mu je dao više nego što mu je potrebno i omogućio da njegova ruka bude gornja – ruka koja daje, a ne prima.
Čovjek je po svojoj prirodi društveno biće: upućen je da živi s drugima, da se naslanja na njihove sposobnosti i nadopunjuje ono što mu nedostaje. Zato se u ovoj suri kao najvažnije obilježje istinskog vjerovanja izdvaja upravo namaz. Time se naglašava njegov izuzetan status u životu vjernika i razlog zbog kojeg je propisan svim Allahovim poslanicima.
Isaa (Isus), a.s., dok je još bio u kolijevci, je rekao: “I naredio mi je da, dok sam živ, molitvu obavljam i milostinju udjeljujem.” (Merjem, 31)
A kada je Muhammedu, s.a.v.s., podario Kevser (izvor u Džennetu), Allah mu je naredio: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban žrtvuj.” (El-Kevser, 2)
U suri El-Mu'minun Allah opisuje vjernike kojima je obećan uspjeh. Listu njihovih osobina započinje riječima: “Oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju.” (El-Mu'minun, 2), a završava riječima: “I koji molitve svoje na vrijeme obavljaju.” (El-Mu'minun, 9)
Na kraju, posebna mudrost krije se u tome što Allah ne kaže: “Koji su u svom namazu nemarni”, nego: “Koji su prema svom namazu nemarni.” Učenjaci pojašnjavaju da čovjek, koliko god bio predan, ponekad može imati odsutnost misli tokom samog namaza; potpuna prisutnost je teška. Ali iskreni vjernik nikada nije nemaran prema samom obavljanju namaza: on ga ne zaboravlja, ne zanemaruje i ne odgađa iz nemarnosti.
Gospodaru naš, učini naša srca mekim prema siromašnima i slabima. Poduči nas iskrenosti u namazu i učvrsti nas u dobročinstvu. Podari nam da budemo od onih koji daju, a ne od onih koji uskraćuju; od onih koji se Tebi u pokornosti vraćaju, a ne od onih koji se pretvaraju. Očisti naša srca od škrtosti, zavisti i oholosti, i ispuni ih ljubavlju prema istini, pravdi i milosti.
Posebno Te molimo da pomogneš našoj braći i sestrama i dalje izloženoj teroru u Gazi, cijeloj Palestini i na svakom drugom mjestu, podariš im mir i sigurnost, kao i svim ostalim ugnjetavanim i obespravljenim ljudima.
Molimo Te da uputiš našu djecu i potomke, da ih se ne zastidimo i da se oni nas pred Tobom ne zastide, da nam svima podariš Milost i Oprost na Sudnjem danu i uvedeš u vječni Džennet! Amin!
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Split, Vahid ef. Hadžić, u emisiji HRT1 Zajedno u duhu (22.11.2025.), pojasnio je razliku između pojmova mesdžid i džamija.
